Početna arrow Vesti arrow Članci arrow PRRS - činjenice
PRRS - činjenice PDF Štampaj E-pošta
Autor Administrator   
Sunday, 21 October 2007

PRRS (Porcine Reproductive & Respiratory Syndrome), Respiratorni i reproduktivni sindrom svinja je oboljenje svinja o kojem se sve češće govori, mada uglavnom više zbog nedovoljnog poznavanja ove bolesti nego zbog njene pojave kod nas. Ovakvom stanju većinom doprinosi činjenica da je bolest relativno "mlada", i da mnoge kolege veterinari nisu imali priliku da se sa istom susretnu na fakultetu. Takodje, bolest je relativno slabo determinisana iako postoje brojne publikacije širom sveta, čak i web sajtovi posvećeni samo ovoj bolesti

.

Naime, iako je bolest nazivana "misteriozna svinjska bolest", "bolest plavog uha", registrovana sredinom osamdesetih u SAD, izolacija virusa - uzročnika klasifikovanog kao arterivirus, obavljena je tek 1991. godine. 

Virus PRRS-a ima delimični afinitet ka makrofagima, pogotovu makrofagima pluća, alveolarnim makrofagima, i uništava čak do 40% ovih krvnih ćelija. Virus se umnožava u njima i tako dodatno umanjuje odbrambenu sposobnost organizma. Jednom kada se zapati, virus ostaje prisutan do kraja života. 

Inkubacija može da varira od 14 dana kod mladih jedinki pa čak i do godinu dana kod odraslih. Klinički znaci mogu veoma da variraju u zapatu, od onih bez ikakvih kliničkih znakova preko jedinki sa blagim simptomima, sve do klinički jasnih simptoma kod odredjenih jedinki. Razlozi za ovo nisu baš najjasniji, ali novija saznanja objašnjavaju ovo mutacijom virusa i pojačavanjem ili smanjivanjem virulentnosti pasažom kroz slabije ili jače jedinke. Bolest zahvata sve kategorije bez obzira na uzrast, pol, starost ili uslove uzgoja.

    Simptomi

Akutni oblik 

 Klinički znaci kod suprasnih krmača prvog meseca infekcije su sledeći:

  • kratak period inapetence koji se širi 7-14 dana zahvatajući 10-15% krmača u isto vreme
  • telesna temperatura koja se kreće od 39-40?C
  • pobačaji koji se javljaju kod 1-6% krmača i obično predstavlja prvi znak koji se primećuje
  • plavo prebojavanje ušiju koje može da se uoči kod 2% jedinki
  • prerano prašenje kod 10-15% krmača
  • poremećaj estrusa
  • kašalj i drugi respiratorni znaci


 Klinički znaci kod prasilja prvog meseca infekcije su sledeći:

  • inapetenca za vreme prašenja
  •  slabo uzimanje vode
  • agalakcija i mastitis kao veoma značajni simptomi
  • 2 do 3 dana prevremeno prašenje
  • prebojavanje kože i čirevi udruženi sa malim vezikulama
  • respiratorni znaci
  • mumificirana prasad
  • procenat pobačaja raste  do 30%
  • avitalna prasad
  • cijanoza ušiju se javlja kod 5% jedinki
  • kašalj kod pojedinačnih slučajeva


Ova akutna faza u zapatu traje do 6 nedelja, i karakterišu je prerana prašenja, abortusi, avitalna prasad i povećan broj mumificiranih prasadi. Smrtnost kod prasadi raste do 70% do treće ili četvrte nedelje, a zatim opada. Reproduktivni problemi mogu ostati još 4-8 meseci do vraćanja u normalu.

 

Dugoročne efekte bolesti na reproduktivni sistem je teško sagledati zbog nemogućnosti direktnog povezivanja sa PRRS-om.

  Klinički znaci kod prasadi:

  • učestala dijareja
  • slaba vitalnost
  • učestalije oboljevanje od respiratornih bolesti kao što je EPS


  Klinički znaci kod nerastova:

  • inapetenca
  • povišena temperatura
  • letargija
  • gubitak libida
  • smanjena plodnost i količina sperme


  Klinički znaci kod nazimadi i tovljenika:

  • period inapetence
  • osrednji kašalj
  • slaba i grla
  • kod nekih grla nema nikakvih simptoma

 Kod zapata kod koji se javi virulentniji soj, ili nastupi enzootska pneumonija, javljaju se dodatni simptomi:

  • krupozna pneumonija
  • multipni abcesi
  • gubitak kondicije
  • mestimična dijareja
  • kijanje
  • kašalj
  • iscedak iz očiju
  • ubrzano disanje
  • mortalitet koji dostiže 12-15%


 Kada akutni period prodje, klinički znaci se javljaju obično samo kod mladjih uzrasta u vidu mestimične pneumonije, perioda inapetence, kašlja i gubitka na težini, ali u zavisnosti od sekundarnih bakterijskih infekcija mogu biti i teži.

 

    Dijagnoza

 Dijagnoza se postavlja na osnovu kliničkih znakova, obdukcionog nalaza i serološkim ispitivanjem i izolacijom virusa. 

Poslednji put ažurirano ( Sunday, 21 October 2007 )
 
< Prethodno   Sledeće >
Advertisement